|
|
| |
|
|
XV IGRE – HELSINKI 1952.
|
 |
Datum: 19. jul – 3. avgust.
Zemlje: 69.
Sportisti:
4.925 (4.407 muškaraca, 518 žena).
Sportovi: 17.

Discipline: 149.
Igre otvorio:
predsednik Finske Juho Pasikivi.
Olimpijski plamen:
Pavo Nurmi i Hanes Kolemainen (atletika).
Olimpijska zakletva:
Heiki Savolainen (gimnastika).
Sudijska zakletva:
(prvi put u Minhenu 1972).
Medalje osvojile: 43 zemlje.
Bilans medalja: 1. SAD 76 (40, 19, 17)
 |
|
|
Letnje olimpijske igre
 |
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Gradovi protivkandidati:
Los Anđeles, Amsterdam, Mineapolis, Detroit, Čikago i Filadelfija. Na
Igrama debituju sportisti SSSR-a i tu počinje rivalstvo dve velike sile
SAD i SSSR za primat na olimpijskoj sceni, ali i sportski hladni rat
koji je kulminirao bojkotima Igara u Moskvi 1980. i Los Anđelesu 1984.
Prvi put organizatori su do poslednjeg trenutka krili od javnosti (to je
postala praksa) ko će biti poslednji nosioc olimpijske baklje i ko će
zapaliti olimpijsku vatru. Finci su za to imali i razlog jer su za
poslednjeg nosioca imenovali legendarnog trkača Pava Nurmija, koji nije
bio u milosti MOK, pošto je l932. godine isključen sa Igara u Los
Anđelesu zbog „kršenja amaterskih principa″. Finci su ga na ovaj način
rehabilitovali, a Nurmi je uz aplauze utrčao sa bakljom i predao je
drugoj finskoj trkačkoj legendi Johanesu Peteriju Kolemainenu, koji je
upalio olimpijski plamen na stadionu.
Jugoslavija učestvuje na Igrama sa 96 sportista
u 11 sportova i osvaja tri medalje. Zlatnu je osvojio
četverac bez kormilara, a srebrne
vaterpolisti
i, drugi put uzastopno, fudbaleri posle
dramatičnih mečeva sa ekipom SSSR. |
|

Junak Igara:
Emil Zatopek (ČSSR), tri zlatne medalje (5.000 i 10.000 m i maraton). |
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
- Akvatika 1
- Atletika
- Biciklizam
- Boks
- Veslanje
- Gimnastika
- Dizanje tegova
- Jedrenje
- Kajak i kanu
|
- Konjički sport
- Košarka
- Mačevanje
- Moderni petoboj
- Rvanje
- Streljaštvo
- Fudbal
- Hokej
|
|
1 - plivanje, skokovi u vodu,
vaterpolo i od 1984. sinhronizovano plivanje |
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
| |
zemlja |
zlato |
srebro |
bronza |
| 1. |
SAD |
40 |
19 |
17 |
| 2. |
SSSR |
22 |
30 |
19 |
| 3. |
Mađarska |
16 |
10 |
16 |
| 4. |
Švedska |
12 |
13 |
10 |
| 5. |
Italija |
8 |
9 |
4 |
| 6. |
Čehoslovačka |
7 |
3 |
3 |
| 7. |
Francuska |
6 |
6 |
6 |
| 8. |
Finska |
6 |
3 |
13 |
| 9. |
Australija |
6 |
2 |
3 |
| 10. |
Norveška |
3 |
2 |
0 |
| 11. |
Švajcarska |
2 |
6 |
6 |
| 12. |
J. Afrika |
2 |
4 |
4 |
| 13. |
Jamajka |
2 |
3 |
0 |
| 14. |
Belgija |
2 |
2 |
0 |
| 15. |
Danska |
2 |
1 |
3 |
| 16. |
Turska |
2 |
0 |
1 |
| 17. |
Japan |
1 |
6 |
2 |
| 18. |
V. Britanija |
1 |
2 |
8 |
| 19. |
Argentina |
1 |
2 |
2 |
| 20. |
Poljska |
1 |
2 |
1 |
| 21. |
Kanada |
1 |
2 |
0 |
| 22. |
Jugoslavija |
1 |
2 |
0 |
| 23. |
Rumunija |
1 |
1 |
2 |
| 24. |
Brazil |
1 |
0 |
2 |
| 25. |
N. Zeland |
1 |
0 |
2 |
| 26. |
Indija |
1 |
0 |
1 |
| 27. |
Luksemburg |
1 |
0 |
0 |
| 28. |
Nemačka |
0 |
7 |
17 |
| 29. |
Holandija |
0 |
5 |
0 |
| 30. |
Iran |
0 |
3 |
4 |
| 31. |
Čile |
0 |
2 |
0 |
| 32. |
Austrija |
0 |
1 |
1 |
| 33. |
Liban |
0 |
1 |
1 |
| 34. |
Irska |
0 |
1 |
0 |
| 35. |
Meksiko |
0 |
1 |
0 |
| 36. |
Španija |
0 |
1 |
0 |
| 37. |
J. Koreja |
0 |
0 |
2 |
| 38. |
Urugvaj |
0 |
0 |
2 |
| 39. |
Trinidad |
0 |
0 |
2 |
| 40. |
Bugarska |
0 |
0 |
1 |
| 41. |
Egipat |
0 |
0 |
1 |
| 42. |
Portugalija |
0 |
0 |
1 |
| 43. |
Venecuela |
0 |
0 |
1 |
|
|
(Prve olimpijske medalje
osvojili su sportisti Sovjetskog Saveza, Libana, Bugarske i Venecuele) |
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
 |
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
© 2005-2007. Copyright Olympic Committee of Serbia
Developed by Infotrend |
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|