OLIMPIJSKA REVIJA
NAŠA NAJSTARIJA ŽIVA OLIMPIJKA JE MARGIT KRISTIJAN-PRENTIČ (94) IZ MALOG
IĐOŠA, UČESNICA OI U BERLINU 1936.
DRUŽILA
SAM SE SA OVENSOM
I DEFILOVALA ISPRED HITLERA
Takmičila se u floretu i prošla u drugi krug, a svega što se dešavalo u
tri olimpijske nedelje seća se kao da je bilo juče. Vedeta među našim
sportistima bio legendarni Leon Štukelj. Kasnije 13 puta bila prvak
Jugoslavije.
U Malom
Iđošu, smeštenom otprilike na sredini starog puta Novi Sad-Subotica, u
mirnoj ulici koja nosi ime Ferenca Rakocija, mađarskog kneza koji
je 1703. godine podigao veliki narodni ustanak protiv Habsburške
monarhije, Živi Margit Kristijan-Prentič. Pre više od sedam
decenija ova neobično krepka starica (27. juna će proslaviti 94.
rođendan!), kao reprezentativka Kraljevine Jugoslavije u mačevanju, bila
je jedan od ukupno 4.066 učesnika
XI
olimpijskih igara u Berlinu.
- I
danas se sećam gotovo svakog detalja te predivne tri nedelje, koliko su
igre trajale – kaže
stara gospođa čija umna svežina
bukvalno fascinira. – Otvorio ih je tadašnji nemački kancelar Adolf
Hitler. Sa ispruženom
rukom je stajao na tribini dok smo mi, u svečanom defileu, prolazili
atletskom stazom olimpijskog stadiona.
Jugoslovenske ekspedicija na ovom velikom takmičenju imala je 86
članova. U njenom
ženskom
mačevalačkom delu, preciznije u floretu, u kojem su se dame tada jedino
i takmičile, bila je i Slovenka Ivka Tavčar. U konkurenciji 41
takmičarke, ona je ispala u prvom krugu kvalifikacija, dok se Margit
plasirala u drugi.
- Bila
sam sasvim blizu same završnice, nedostajalo je samo malo sreće da je se
domognem – vraća se, sa blagom setom, u dvoranu za mačevanje nemačke
prestonice ova rođena Zrenjaninka koja je, inače, 13 puta bila prvakinja
Jugoslavije. - To, međutim, nije osenčilo ni lepotu učešća na najvećoj
svetskoj sportskoj smotri, ni divna druženja
i sa našim, i sa sportistima iz drugih zemalja.
Među
našim reprezentativcima vedeta je, razume se, bio gimnastičar Leon
Štukelj koji je na ovoj Olimpijadi osvojio srebrnu medalju, a
najviše vremena Margit je provodila sa bacačicom koplja Jelicom
Stanojević koja je na ovom takmičenju, inače, slomila ruku, što ju
je onemogućilo da postigne više od skromnog 12. mesta.
- Da
nisam bila prijavljena za mačevanje, mogla sam da je zamenim, jer sam i
sama bacala koplje – kaže
Margit, uz osmeh, tačno 71 godinu kasnije. – Bila je divna i zaista smo
se lepo družile.
Ipak,
najupečatljivija ličnost berlinske olimpijade je i za junakinju naše
priče bio tamnoputi
Džesi
Ovens
koji je, u razmaku od svega šest dana, osvojio četiri zlatne medalje, u
skoku u dalj, na 100 i 200 m i u štafeti 4x100
m.
-
Upoznala sam tog sportskog velikana kojem smo se, i tada i mnogo
decenija kasnije, svi iskreno divili – seća se naša najstarija
živa
olimpijka. – Više od samih rezultata je, međutim, fascinirala njegova
skromnost. Bio je apsolutno najveći sportista tog vremena, ali u
njegovom ponašanju nije bilo ni trunke razmetljivosti ili prepotencije.
Tim više je sve nas povredio Hitlerov nipodaštavajući odnos prema njemu.
Margit
Kristijan – Prentič je takmičarsku karijeru završila 1956. Potom je, u
rodnom Zrenjaninu, radila kao nastavnik fizičke kulture i uspešan
mačevalački trener. I danas, u Malom Iđošu, u koji je sa porodicom
doselila pre otprilike tri decenije, sport je najvažniji
deo njenog sveta.
- Na
televiziji pratim sva sportska događanja, jer je sport, jednostavno, bio
i ostao moj život
– kaže,
s ponosom. – Tako će biti do kraja, jer je to izbor mog srca i, da mogu
da se vratim u mladost, ne bih taj izbor menjala.
Đorđe
VUKMIROVIĆ
Foto Darko DOZET
ŠKRTA
JAPANKA
-
KIMONO
SAMO SAN
Jedan
raskošni svileni kimono čarobnih boja i danas je Margitina neprežaljena
berlinska želja.
Posedovala ga je jedna japanska atletičarka čijeg imena se, nažalost,
više ne seća. U zamenu, tada 23-ogodišnja Zrenjaninka joj je nudila
svoju najlepšu, i skupocenu, večernju haljinu, kupljenu specijalno za
odlazak na Olimpijadu, ali Japanka nije pristala. Za utehu, našoj
olimpijki ostala je fotografija u tom kimonu.
LENI
RIFENŠTAL
-
ŠARMANTNA LJUBAVNICA
NACISTIČKOG VOĐE
Filmska
režiserka
Leni Rifenštal čiji dokumentarni film „Olimpijada“ se, bez obzira
na kritike da je poslužio
propagiranju nacističkog režima,
i danas smatra vrhunskim ostvarenjem tog
žanra,
jedna je od ličnosti koje su ostavile dubok utisak na našu olimpijku.
-
Viđali smo je svaki dan. Bila je to
žena
velike energije i kreativnosti. Pričalo se, doduše, da je Hitlerova
ljubavnica, ali to ni malo nije umanjivalo ni njen šarm, ni simpatije
koje je izazivala na svakom koraku. Njen
autogram čuvam i danas.
DRUGA
STRAST
-
NESUĐENA ATLETIČARKA
Margit
i danas pomalo
žali
što se, umesto mačevanju, nije posvetila svojoj drugoj velikoj sportskoj
ljubavi – atletici. Da je, 1932. godine, ostala u Budimpešti (zbog
porodičnih problema se, posle svega šest meseci, vratila u Zrenjanin),
možda
bi se to i dogodilo.
- Čim
sam upisala Visoku školu za telesno vaspitanje, predložili
su mi da pređem na atletiku. Posle samo tri nedelje treninga, koplje sam
bacala 36, a tadašnji svetski rekord je iznosio 46 metara. Istovremeno,
u vis sam skakala 132, a četiri godine kasnije, baš u Berlinu, zlatna
medalja je osvojeno sa 162 cm – seća se naša najstarija
živa
olimpijka.
TRAGEDIJE
-
NESREĆNA
U LJUBAVI
Za
razliku od sporta, bogovi Margit u privatnom
životu
i nisu bili baš naklonjeni. Njen
verenik, pilot Vladimir Bajić čije nežne
telegrame podrške koji su iz Novog Sada stizali u Berlin još čuva,
nastradao je u sudaru aviona na jednoj vežbi.
Poručnik Vermahta Herman Holce je poginuo uoči Božića
1942. za koji je nameravao da je upozna sa svojim roditeljima i zatraži
blagoslov za venčanje. Konačno, potkraj rata stradao je i jedan mladi
mađarski nastavnik koji je službovao
u Zrenjaninu i koji je, takođe, tražio
njenu ruku, a čije ime joj je, nažalost,
iščilelo iz sećanja.
- Dugo
sam plašila da muškarcima donosim nesreću. Tek posle rata, na skijanju u
Planici, upoznala sam Slovenca Toneta Prentiča za kojeg sam se
udala i s kojim imam sina, ali je i taj brak trajao vrlo kratko – kaže
Margit.
NEZABORAVNA PRIJATELJSTVA
-
NAJLEPŠE S KINESKINJAMA
Iz
mnoštva nezaboravnih druženja
sa sportistima iz celog sveta tokom tronedeljnog boravka u Berlinu
Margit izdvaja ona se mladim Kineskinjama.
- Bile
su zaista predivne – seća se, sa nežnošću
i radosnim sjajem u očima. - Najbliskija sam bila sa Li Šun i
San King Jang koja je, inače, bila neobično lepa i izuzetno
atraktivna. Bila je jedna od najpopularnijih
devojka Olimpijade u Berlinu.
BILANS
MEDALJA
-
SAMO
SREBRO
JUGOSLAVIJI
Na
berlinskoj Olimpijadi koja je, uz ostalo, u istoriji zapamćena i kao
prvo sportsko takmičenje prenošeno na televiziji, Kraljevina Jugoslavija
osvojila je samo jednu medalju i to srebrnu, što joj je donelo 27. mesto
među 49 zemalja učesnica. To je za rukom pošlo gimnastičaru Leonu
Štukelju na krugovima. Ubedljivo najuspešnija sa ukupno 89 medalja
(33 zlatne, 26 srebrnih i 30 bronzanih) bila je Nemačka, dok su na
drugom mestu sa 56 medalja (24 zlatne, 20 srebrnih i 12 bronzanih) bile
SAD.

Margit u Berlinu, u kimonu koji nije uspela da dobije

Kao kopljašica u Budimpešti 1932.

Posle jedne od borbi
(na slici desno) na OI u Berlinu 1936.

Junakinja naše priče sa floretom starim više od 60 godina |